Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Za stručne službe odgojno-obrazovnih ustanova / odgajatelje / nastavnike

Odgojno-obrazovne ustanove – vrtići i škole su mjesta  u kojima djeca borave veliki  dio svojeg dana, u kojem uče, socijaliziraju se, druže se, rastu i razvijaju na svim poljima. Stoga je izuzetno važno osigurati da se djeca koja su drugačija osjećaju ravnopravna te da ih okolina kao takve i doživljava.

Biti ravnopravan kod oboljelih od celijakije znači:

  • Imati osiguran obrok bez glutena ili makar imati uvjete za posluživanje bezglutenskog obroka pripremljenog kod kuće;
  • Imati prilagođen školski/vrtićki kurikulum koji predviđa aktivnosti u kojima dijete s celijakijom može ravnopravno sudjelovati. Primjer su izleti, proslave, događanja kao što su „Dani kruha“;
  • U vrtići ili školi koristiti materijale koji su bez glutena, primjerice prilikom rada s plastelinom ili tijekom kaširanja (tehnika izrade predmeta uz pomoć papira i lijepila pri čemu se često koristi brašno);
  • Dobiti razumijevanje svojih prijatelja, nastavnika, odgajatelja te podršku kad kažem „Ne, ja to ne smijem“;
  • Imati podršku odraslih koji moraju biti upoznati s mojim posebnim prehrambenim potrebama i važnosti provedbe stroge prehrane bez glutena.
Uspostavom cjelovite skrbi o djeci oboljeloj od celijakije stvaramo inkluzivnu okolinu za oboljelo dijete!

INKLUZIJA ILI UKLJUČIVANJE DJECE S CELIJAKIJOM KAO DJECE S POSEBNIM PREHRAMBENIM I ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA OSIGURAVA NJIHOV NORMALAN MENTALNI I FIZIČKI RAST I RAZVOJ.  DJECA IZRASTAJU U SAMOSVJESNE OSOBE S RAZVIJENIM SAMOPUZDANJEM TE POSTAJU FUNKCIONALNI ČLANOVI DRUŠTVA U KOJEM ŽIVE!

Činjenice o celijakiji:

  • Celijakija je sistemska, imunološki posredovana bolest uvjetovana unosom glutena. Celijakija je kronična bolest, a neliječena celijakija dovodi do nemalignih i malignih komplikacija.
  • Jedini lijek za djecu oboljelu od celijakije je stroga, doživotna bezglutenska prehrana.
  • Značaj hrane nije samo u zadovoljavanju fizioloških potreba. Hrana je i sastavni dio druženja i socijalizacije te kao takva značajna za fizičko i mentalno zdravlje djece.
  • Djeca oboljela od celijakije su, kao i sva djeca s kroničnim bolestima, djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
  • U inkluzivnom obrazovanju djeci iz marginaliziranih društvenih skupina se pristupa HOLISTIČKI. Time se prevladava identificiranje djeteta sa samo jednim identitetom ili dijelom njegovog identiteta (ono koje društvo najviše uočava) i zanemarivanje njegove višestrukosti. 
  • Nedovoljno inkluzivna okolina može rezultirati:
    • Kršenjem dijete i direktnom ugrozom zdravlja,
    • Problemima sa socijalizacijom,
    • Problemima s mentalnim zdravljem djeteta s celijakijom.

Više o programu podrške za vrtiće i škole možete saznati na:  https://celivita.hr/projekt-podizanje-svijesti-o-celijakiji-kod-djece-vrticke-i-skolske-dobi/

Više o  prijedlogu uspostave Cjelovite skrbi za djecu s celijakijom i dosadašnjim aktivnostima možete saznati na: https://celivita.hr/inicijativa-uspostava-cjelovite-skrbi-za-djecu-s-celijakijom/

Dobrodošli!

U cilju prikupljanja vrijednih informacija o ciljanim skupinama, molimo vas da ispunite ovu anketu (predviđeno trajanje – 1 min).